Nejednakost u Hrvatskoj

podijeli na

Regionalne nejednakosti- ključni pokazatelji

Statistički podaci u pogledu nezaposlenosti, BDP-a, obrazovne slike stanovništva, siromaštva, dohotka i slično, često mogu biti varljivi, ako ne pogledamo dublje u razlike na razini županija ili razlike na razini općina i gradova. Naime, analiza određenog dijela podataka prikupljenih kroz Geometar (ne)jednakosti na razini županija pokazala je izuzetno velike razlike unutar Hrvatske. Smanjenje tih razlika mora biti osnovni cilj regionalne,  ekonomske i socijalne politike svake Vlade, jer bi daljnje povećanje moglo dovesti do nepovratne blokade razvoja određenih područja Hrvatske. Ponajprije iz razloga što negativni pokazatelji poput visokih stopa siromaštva, nezaposlenosti, negativne obrazovne strukture i niske razine investicija u istočnim hrvatskim županijama dovode i do migracija mladih ljudi koji ne mogu osigurati egzistenciju u tim dijelovima Hrvatske i ne vide perspektivu bolje budućnosti. Gubitak ljudske baze ima izrazito negativan utjecaj na razvojne perspektive, te je stoga CMS predložio u svojim javnim obraćanjima da se osnuje poseban fond za županije sa najlošijim socio-ekonomskim pokazateljima, a u cilju podizanja kvalitete života, poboljšanja obrazovne strukture radno sposobnog stanovništva, unapređenja gospodarstva i tržišta rada, te stavljanja prirodnih bogatstava i postojeće infrastrukture u službu održivog i inkluzivnog razvoja.

Udio u BDP-u

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Priopćenje: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, NKPJS – 2. razina i županije u 2013. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 15.02.2016.

Stopa registrirane nezaposlenosti

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Zaposlenost i plaće - pregled po županijama, 2015. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 3.8.2016. Dostupno na dzs.hr.

Prosječna neto plaća

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Zaposlenost i plaće - pregled po županijama, 2015. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 3.8.2016. Dostupno na dzs.hr.

Razlike u prosječnim mirovinama između Međimurske županije gdje je najniža prosječna mirovina i Grada Zagreba gdje je najviša čak 1000 kuna mjesečno! S druge strane, Međimurska županija je 6 po redu po BDP-u po glavi stanovnika (prednjači Grad Zagreb, Istarska županija, Primorsko-goranska, Dubrovačka, Koprivničko-križevačka), a ima najniže prosječne plaće u Hrvatskoj uz Varaždinsku županiju. Razlika između najniže i najviše stope rizika od siromaštva na razini županija također potvrđuje velike regionalne razlike: najmanja je u Gradu Zagrebu (9,82), a najviša u Brodsko-posavskoj gdje iznosi čak 35,8. Ako pogledamo još lokalnije, razlike su drastičnije: najnižu stopu rizika od siromaštva ima općina Čabar (4,7), a najvišu općina Kistanje sa stopom od čak 74,8%.

Županije sa najvišim stopama registrirane nezaposlenosti su Virovitičko-podravska, Sisačko-moslovačka, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija, a te županije istovremeno imaju i najviše stope rizika od siromaštva, te visoki udio blokiranih građana u radno sposobnoj populaciji. Najviše udjele blokiranih građana imaju Koprivničko-križevačka  i Sisačko- moslovačka županija.

Stopa siromaštva (dohodovna metoda)

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Osobna potrošnja i pokazatelji siromaštva. Stopa rizika od siromaštva u 2011. Prema dohodovnoj metodi. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 3.8.2016. Dostupno na dzs.hr.

Udio blokiranih građana u radno sposobnom stanovništvu

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Pregled stanja blokade građana po gradovima i županijama – 30.9.2016. Zagreb: Financijska Agencija. Dostupno na fina.hr.

Najnepovoljniju obrazovnu strukturu stanovništva imaju županije koje ujedno imaju i loše ekonomske pokazatelje: Virovitičko-podravska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, a najpovoljniju one koje su iznad prosjeka RH i po drugim pokazateljima: Istarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska i Grad Zagreb.

Posebno zabrinjava i nizak stupanj vrtićkog obuhvata djece u županijama koje već imaju nepovoljnu obrazovnu strukturu; i to do čak tri puta manji nego primjerice u Gradu Zagrebu. S obzirom na dokazanu važnost što ranijeg uključivanja djece u predškolski odgoj i obrazovanje koje ima učinak na kasniji uspjeh u školi, smatramo da bi bilo važno osigurati povećanje obuhvata u tim županijama, a uključivanje u predškolski odgoj od 4 godine života, trebalo bi smatrati pravom djeteta, a ne isključivo socijalnom uslugom roditeljima (vrtićke usluge).

Obrazovna struktura

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Priopćenje: Dječji vrtići i druge pravne osobe koje ostvaraju programe predškolskog odgoja. Početak ped. g. 2015./2016. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 3.6.2016 ; i Procjene stanovništva Republike Hrvatske 2015. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 14.9.2016.

Obuhvat djece predškolske dobi jasličkim, vrtićkim i predškolskim programom

Republika Hrvatska

podijeli na
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku, 2013.